CLARA ZETKIN

Clara Zetkin  rođena je u Wiederau, 5. srpnja 1857.Bila je  njemačka revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta.

Socijalističkom pokretu je prišla još 1880-ih, a 1882. morala je emigrirati te djeluje unutar proleterskih organizacija u Francuskoj, Austro-Ugarskoj, Italiji i Švicarskoj. Od 1890. upravljala je ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, uređivala list "Die Gleichheit" i organizirala 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena, na kojoj je izabrana za sekretara saveza. 1910. u Kopenhagenu Međunarodna Konferencija žena proglasila je 8. ožujka danom žena radnica.

Kao pripadnica organizacije Spartakovaca bila je za vrijeme I. svjetskog rata uhićena. Od osnivanja KP Njemačke bila je članica i poslanica sve do dolaska nacionalsocijalista. Uz svoju bogatu revolucionarnu djelatnost, kao istaknuta politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta i suradnica Engelsa i Lenjina, bila je plodna spisateljica, publicistkinja i izvanredna govornica.

ROBERT KOCH

Robert Koch je  njemački bakteriolog. Rođen je 11. prosinca 1843. a umro je 25. svibnja 1910.

Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja - mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. 

Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

 Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.

MARGARET THATCHER

Margaret Hilda Thatcher, barunica Thatcher je britanska političarka i bivša prva žena na položaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao Čelična lady.

 Rođena je 13. listopada 1925. u malom trgovačkom mjestu Grantham na istoku Engleske. Margaret je pohađala mjesnu državnu školu sve dok se nije upisala na studij kemije na Oxfordu. Njezina mentorica bila je Dorothy Hodgkin, pionirka u kristalografiji X zraka.

Tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća Margaret se školovala za odvjetnicu. 

Na mjestu ministrice imala je teške dane jer je početkom sedamdesetih Britaniju zahvatio val studentskog radikalizma. Svaki put kad bi se pojavila na prosvjedima izviždali bi je, a oporba je koristila svaku priliku da joj ospori sposobnost nošenja s problemima. Na unutarstrančkim izborima  kandidrala se za mjesto predsjednice stranke nasuprot Heathu i u drugom krugu pobijedila. Postala je tako prva predsjednica Konzervativne stranke i prva žena vođa britanske oporbe. 

Nakon četverogodišnje vladavine laburista na općim izborima 1979. ponovno pobjeđuje Konzervativna stranka i Thatcher postaje prva predsjednica vlade Velike Britanije, koji je položaj držala od 4. svibnja 1979. do 28. studenoga 1990. godine, što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. godine. 

Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća sa podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju.  Poznata je po odličnim odnosima sa Ronaldom Reaganom, koji ju je smatrao svojim najbližim savjetnikom te po načinu na koji je Ujedinjeno Kraljevstvo odvela u Falklandski rat 1982. godine.

Podnijela je ostavku na premijersko mjesto 28. studenog 1990. i  obratila se britanskoj javnosti priopćivši joj tu odluku. Nakon 11 i pol godina neprekinut vlast na premijerskom mjestu naslijedio ju je John Major.

Za vrijeme posjeta Hrvatskoj  hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ju je  Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom (jednim od najviših hrvatskih odlikovanja). A dobila je i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.

JAMES DEAN

James Byron Dean je rođen 8. veljače 1931. godine u Merionu u Indiani. Po završetku srednje škole 1949 godine Dean se vraća u Kaliforniju gdje najprije upisuje pravo na Santa Monica koledžu, ali ubrzo prelazi na "UCLA" gdje studira dramu. Istovremeno pohađa i glumačku radionicu glumca James Whitmorea i pokušava da ostvari neki značajniji uspijeh kao glumac.

1951. počinje s radom na parkingu ispred "CBS" televizijskog studija kako bi se uzdržavao. Njegov prvi profesionalni angažman bio je u reklami za "Pepsi colu", a dobija i nekoliko vrlo malih uloga u kazalištu i na filmu. Uskoro dobija i svoju prvu kazališnu ulogu na Broadwayu u predstavi ''See the Jaguar'' i postaje član prestižne glumačke škole "Actors Studio".

1954 godine dobija ulogu u  predstavi ''The Immoralist'' zahvaljujući kojoj ga reditelj Elia Kazan i filmski studio Warner Bros. angažuju za ulogu "Cal Trask"  u filmskoj adaptaciji romana "Istočno od raja". Veoma brzo dobija ulogu u filmu ''Buntovnik bez razloga'' redatelja Nicholas Raya,  Po dobijanju uloge naftnog bogataša u filmu ''Div'' u kome je glumio sa Elizabeth Taylor i Rock Hudsonom odlazi u Teksas na snimanje i u tom periodu ne učestvuje u automobilskim trkama jer mu je to bilo zabranjeno filmskim ugovorom.

Po završetku snimanja filma Div, 30. rujna 1955. godine James Dean kreće na trke u Salinasu i gdje
pogine u saobraćajnoj nesreći u svojoj dvadeset i četvrtoj godini. Nije doživio premijere svojih filmova ''Buntovnik bez razloga'' i ''Div'' i jedini je glumac u istoriji Hollywooda koji je dva puta  bio nominiran za nagradu "Oskar".

James Dean je sahranjen na "Park Cemetery" u Fairmountu, Indiana, a 1977. godine blizu mjesta gde je poginuo u Cholame-u, podignut je spomenik ovom glumcu.